U četvrtak, 17. siječnja, s početkom u 19.30 sati, u dvorani „Domoljub” premijerno se odigrala predstava „Dječak koji je govorio Bogu”. Riječ je o monodrami koprivničkog kazališta Oberon, nastaloj po istoimenoj knjizi Damira Mađarića, nominiranoj za nagradu Fran Galović 2010.
Monodramu izvodi Goran Koši, glumac kazališta Virovitica, a režiju potpisuje Damir Mađarić. Predstava je to o židovskom dječaku Emanuelu koji je živio s bakom i djedom u malom gradu te proživljavao strahote holokausta. Mali gradić jednog dana postane zatvor te se otvori logor Danica.
PRAIZVEDBA
Što je holokaust?
Holokaust je sustavan i organiziran progon Židova koje su počinili Treći Reich i njihovi saveznici od 1933. do 1945. Riječ holokaust grčkog je porijekla (olokauston= potpuno spaljen).
Početak holokausta
Čim su 1933. godine nacisti došli na vlast, naredili su bojkotiranje židovskih poduzetnika, paljenje knjiga židovskih književnika i pokrenuli popisivanje protužidovskih zakona. Nurnberški zakoni doneseni 1935. godine određivali su Židove prema krvnoj liniji i propisali su potpuno odvajanje arijevaca i nearijevaca. U noći 9.11. 1938. godine nacisti su uništavali sinagoge i izloge židovskih trgovina širom Njemačke i Austrije. Taj rušilački pohod povijest je upamtila kao Kristalnu noć. Dana 6.1.1939. godine zatvorene su i posljednje preostale židovske tvrtke u Njemačkoj.
Logori
U prosincu 1941. Hitler je odlučio pokrenuti svoj projekt uništenja Židova u Europi. U siječnju 1942., tijekom konferencije u Wannseeu, nekolicina nacističkih vođa razmatrala je pojedinosti vezane za konačno rješenje židovskoga pitanja. Uskoro je započela sustavna deportacija Židova iz geta i sa svih okupiranih područja u sedam logora nazvanih Venichtungslager,
odnosno logori za istrebljivanje. Bili su to Auschwitz, Belzec, Chelmno, Majdanek, Mali Trostenec, Sobibor i Treblinka. Židovi i ostali narodi koji su bili zatočeni u logoru bili su ubijani u plinskim komorama, vješanjem, strijeljanjem i premlaćivanjem.
Auschwitz
Koncentracijski logor nacističke Njemačke. Nalazio se u Poljskoj, blizu grada Oświęcima (njem. Auschwitz). Zapovjednik kampa Rudolf Höß je na suđenju u Nürnberškom procesu svjedočio da je ubijeno 3 milijuna ljudi za vrijeme njegovog vođenja kampa. Kasnije je smanjio tu brojku na oko 1.1 milijun, od čega je oko 90% bilo Židova iz svih zemalja Europe. Većina je ubijena u plinskim komorama, drugi su bili ubijani izgladnjivanjem, prisilnim radom, manjkom higijene, pogubljenjima i medicinskim eksperimentima.
Oslobađanje
Napredujući Europom u ofenzivi na Njemačku, savezničke su postrojbe nailazile na zarobljenike iz koncentracijskih logora koji su preživjeli tzv. hodanje smrti, na kojima su bili gonjeni u unutrašnjost Njemačke. Sovjetske snag su došle do Majdaneka, Belzeca, Auschwitza, Sobibora i Treblinke (njih su Nijemci raspustili 1943. nakon što su poubijali većinu Židova i Poljaka) te su našli samo nekoliko tisuća izgladnjelih i iscrpljenih logoraša. Osloboditelji su u svim logorima naišli na stravične prizore. Posvuda su ležale gomile nabacanih leševa muškaraca, žena, djece, a preživjeli su izgledali poput kostura.
Posljedice
Holokaust je iza sebe ostavio trajne posljedice. Računa se da je u njemu ubijeno 5.29 do 6 milijuna Židova, odnosno trećina svih Židova koji su prije rata živjeli u svijetu. Broj žrtava holokausta obično se procjenjuje na 9 do 11 milijuna.
Danica
Prvi zloglasni logor NDH osnovan je nedaleko Koprivnice, u napuštenim objektima nekadašnje Tvornice kemijskih proizvoda. Krajem travnja 1941., u noći između 23. i 24. srpnja 1941. g., ustaški logornik Pižeta sproveo je hapšenje i odvođenje svih koprivničkih Židova. Odvedeni su u logor Danica, sljedeći dan u Gospić. Muškarci su odvojeni i otpremljeni u Jasenovac, a žene i djeca u Loborgrad. Muškarci su u Jasenovcu likvidirani, a žene i djeca, 8. srpnja 1942. g. iz Loborgrada odvedeni u Auschwitz.
Domovinski rat, užas se nastavlja
U Domovinskom ratu poginulo je 402 djece zbog ratnih djelovanja, odnosno srpske agresije. Od toga je više od 70% stradalo radi izravnog neprijateljskog djelovanja (eksplozije granata, mine, raketiranja, snajperski meci). Istodobno je ranjeno 1044 djece. Bez ijednog roditelja ostalo je 5497 djece, a 74 djece ostalo je bez oba roditelja. Tijekom vukovarske ratne kalvarije ubijeno je 86 djece, od čega 54 djece mlađe od 10 godina.
Najmlađi je imao 6 mjeseci – Ivan Kljajić. Poginuo je od krhotina velikosrpske granate.
